BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Prvi na Veneri: Pet fenomenalnih dostignuća Rusa u kosmosu o kojima se malo zna

14.04.2020. god.
Svi znaju da su Rusi prvi stigli u svemir. I ne samo da su prvi u vasionu poslali živo biće, nego je i prvi čovek koji je kročio u otvoreni kosmos bio Rus. Ali time se spisak pobedonosnih misija sigurno ne iscrpljuje. Sećate li se, recimo, sletanja sonde na Veneru?

Prvi let oko Meseca

Sovjetskom Savezu prvom je pošlo za rukom da se nađe u blizini Meseca, mada, ruku na srce, bio je planiran daleko veći poduhvat. Kosmička letelica teška 1472 kilograma trebalo je da udari u Mesec, a ne da ga promaši, što se zapravo dogodilo, zbog greške u proračunu, odnosno ne uzimanja u obzir vremena potrebnog signalu za put od kontrolnog punkta do stanice.

Ipak, sonda „Luna 1“ lansirana u najstrožoj tajnosti bila je prva letelica u svetu koja je uspela da savlada gravitaciju, proleti na rastojanju od 6000 kilometara od površine Meseca i uđe u sunčevu orbitu. Bilo je to u januaru 1959. godine, samo dve godine pre nego što će prvi čovek poleteti u kosmos.

Prva fotografija druge strane Meseca

Doći do saznanja o izgledu druge strane Meseca koja nije vidljiva sa Zemlje predstavljalo je poseban izazov u kosmičkoj trci. Amerikanci su prvi napravili takav pokušaj 1958. godine, međutim ni jedna raketa nosač sa sondom nije uspela da izađe na zadatu putanju. Sovjetski Savez je znao za te pokušaje, i spremao se da nadmaši Ameriku koristeći, zapravo, njihovu malu „pomoć“. Tačnije, fotografski film.

Upravo tu je bio ključni problem, jer u Sovjetskom Savezu nije postojao fotografski film koji bi odgovarao toj svrsi. Međutim, u drugoj polovini pedesetih godina prošlog veka iznad Sovjetskog Saveza intenzivno su leteli američki izviđački aerostati opremljeni fotografskom aparaturom za snimanje sovjetske teritorije. Neki od njih oboreni, a film uzet i prosleđen na skladištenje u vojno-kosmičku akademiju.
Letelica „Luna 3“ sa kamerom lansirana je u oktobru 1959. godine. Sonda je za tri dana napravila 40 fotografija i poslala ih na Zemlju. Iz brojnih razloga kvalitet fotografija bio je osrednji, ali na 17 od 40 ponešto je ipak moglo da se razabere.

Prvi let oko još jedne planete

Bila je to Venera. Kao u slučaju sa Mesecom plan je bio da se kosmička letelica spusti na planetu, kako se tada mislilo, na površinu okeana, pošto se verovalo da tamo postoji voda u tečnom stanju. „Venera 1“ poslata je u u misiju smišljenog sudara sa Venerom u februaru 1961. godine.

Međutim, i ovoga puta kao i u slučaju sa Mesecom, sonda je promašila. Pošto je izgubila vezu nije bila u stanju da koriguje kurs i plutala je kroz kosmos, proletevši pored Venere na udaljenosti od sto hiljada kilometara. U kosmičkim relacijama to i nije toliko mnogo. Tim pre što niko u istoriji nije bio tako blizu Venere.

Kontakt sa sondom definitivno je izgubljen na udaljenosti od dva miliona kilometara od Zemlje.

Prvo sletanje na Veneru

Mukotrpna misija „osvajanja“ Venere, planete koja je najbliža Zemlji trajala je deceniju. Kosmički aparat je na njenu površinu konačno spušten 1971. godine. Bila je to „Venera 7“, mada bez obzira na oznaku, ukupno lansiranja nije bilo sedam, već sedamnaest. U Sovjetskom Savezu se o neuspesima radije nije javno govorilo.

Recimo, čak „Venera 7“ nije lansirana sama. Lansiranje još jedne sonde, apsolutno identične dogodilo se pet dana posle prve, koja je ipak stigla do Venere. Njena dublerka nije mogla da napusti Zemljinu orbitu zbog eksplozije motora.

U stvari šansi da nešto pođe naopako bilo je toliko, da je sletanje „Venere 7“ izgledalo kao čudo. Naročito kada se posle ulaska u atmosveru padobran letelice raspao i modul se spuštao brže nego što je trebalo. Neko vreme se smatralo da je posle takvog spuštanja on, svakako, morao da se pokvari. Ali, kasnija analiza podataka pokazala je da je sonda još 23 minuta slala podatke sa površine planete.

Prva letelica na Marsu i prva fotografija planete
Gotovo u istom sledu u kome su Amerikanci 2012. godine spustili na Mars rover Kjurioziti Sovjetski Savez je to učinio 1971. godine (da, iste godine kada je spustio i „Veneru“)
Pritom je u tom trenutku prema Marsu leteo je i američki „Mariner 9”, on je ušao u orbitu Marsa dve nedelje pre sovjetske sonde, ali u prikupljanju podataka omela ga je oluja koja je zahvatila planetu.

Sovjetski „Mars 3“ ipak je odlučio da se spusti i to je uradio uspešno, antene su se otvorile i počelo je slanje. Trajalo je samo 14 sekundi, posle čega se definitivno prekinulo, ostavljajući konstruktore da nagađaju o mogućim razlozima. Ali i ostavljajući im i prvu u istoriji fotografiju Marsa, apsolutno mutnu zbog snažne oluje.

Bila je to pre svega psihološka pobeda. Nikakva super važna informacija nije poslata, rover je ostao pričvršćen za gornji deo aparata i nije kročio na tlo. Ali čak meko sletanje, koje je izveo Mars 3 stručnjaci iz SAD ponovili su tek 1976. godine.

Russia beyond



  • Izvor
  • Tanjug
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Međutim, kosmička pitanja i napori da se neutrališu pretnje koje se mogu pojaviti u svemirskoj sferi treba stalno da budu u centru pažnje vlade, istakao je ruski predsednik.


Lekari širom sveta redom upozoravaju na novu opasnu pandemiju. Ne, nije u pitanju nova varijanta koronavirusa (iako su respiratorni viusi i dalje veliki problem u mnogim Azijskim zemljama). Ovog...

Agencija ne želi da „druga pitanja“ ometaju orbitalno partnerstvo


Oleg Kononenko je sada proveo više vremena nego bilo ko drugi u orbiti

Vodonik je postao ključna reč u razgovorima o budućnosti transporta i smanjenju emisije štetnih gasova. Vozila na vodonik predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka održivoj i ekološki prihvatljivijoj mobilnosti...


Međunarodna svemirska stanica (ISS) predstavlja jedno od najvećih dostignuća ljudske tehnologije i saradnje na međunarodnom nivou. Ova laboratorija u orbiti Zemlje, smeštena u svemiru već više od dve decenije,...


Ostale novosti iz rubrike »